slike/paintings | skulpture/sculptures | o autoru/about author | galerija i kontakt/gallery & contact | ostalo/misc.  

predgovor kataloga
corpus christi
dubrovnik - osijek - zagreb - vara┼żdin - ─Źakovec - 1991



predgovor kataloga
crte┼żi
zagreb - 1986



predgovor kataloga
lokomotive
zagreb - firenze - 1976



predgovor kataloga
otpad i signali
zagreb - osijek - sarajevo - zadar - 1984-1985-1986



predgovor kataloga
ples kiborga
zrenjanin - subotica - sombor - pan─Źevo - sremska mitrovica - 1985



predgovor kataloga
slike nizašto
vara┼żdin - dubrovnik - 1988




Corpus Christi!

Slika ne prikazuje, nego kazuje. Ona je "┼żiva rije─Ź" kazivanja umjetnosti slikarstva. Umjetni─Źkim djelom ne nalazimo se "pri" ne─Źemu, nego "jesmo"-"┼íto" djelo umjetnosti iznosi na vidjelo. "Jesmo" ┼íto nikada prije nismo bili, niti ─çemo ikada poslije biti. Jer, stalno nas umjetnost baca u nepoznato i nedo┼żivljeno. Zati─Źe nas nespremne za druga─Źije i neobi─Źno, a kamoli za tajnovito. Ali. ne ─Źudi, jer NOVUM umjetnosti jest quod quid erat esse/ono ┼íto bija┼íe biti/, ono ┼íto je starije od starog. Novo nadilazi staro na obje strane: unazad i unaprijed; bija┼íe ┼íto ─çe biti! Takovo je novo sucus. snaga umjetni─Źkog kazivanja. "┼áto" je staro, a "kako" uvijek novo-umjetnosti. Novo je ja─Źe ┼íto je prikazano starije!

U odnosu spram simbolike lika Isusa Krista u kr┼í─çanstvu, umjetni─Źko djelo koje iznosi na vidjelo lik Sina Bo┼żjega nije simboli─Źko! Iako Isus Krist nije samo SYMBOLON onoga ┼íto religija ┼żeli /po/kazati, ipak se uglavnom tako razumijeva. Ako u religiji, vjera u Isusa Krista nadma┼íuje njegovo prikazivanje u umjetnosti / slikarstva/, u umjetnosti pak djelo umjetnosti nadma┼íuje vjerou─Źenje kr┼í─çanstva. Zapravo, "u" umjetni─Źkom djelu na djelu su oba "svjetonazora". Jedno se pomo─çu drugoga gradi. Odatle tolika snaga djelima umjetnosti koja prikazuju ono religijsko. Odatle snaga religijskom otjelovljenom pomo─çu umjetnosti.

U┼żas smrti i tolike nevolje u smrtnoga ─Źovjeka /kao da mu smrt nije dovoljna/, svejedno se trpe i podnose, u religiji-molitvama i ┼żrtvama, no┼íenim i nadahnutim vjerom u vrhunsko bo┼żansko bi─çe. u umjetnosti - ljepotom istine o ─Źudu ┼żivljenja, ma koliko ─Źudo bilo tajnovito a ┼żivljenje trajalo kratko, koliko ljepota tu┼żna bila, koliko istina boljela. Zar je ┼żivot ne┼íto drugo negoli raspe─çe izme─Ĺu dobra i zla - kri┼ż vremena i prostora gdje se kona─Źno sastaju zlo i dobro, u vje─Źnom miru smrti. Ciklus kiborga Nenada Opa─Źi─ça toliko se puta zatvorio i otvorio novim krugovima: "┼Żeljezni─Źari" /1972/. "Lokomotive" /1973/, "Otpad" /1976/, "Mrtve prirode" /1978/,"Signali" /1982/."Ples kiborga" /1984/. "Aqua--kiborzi" /1988/. "Corpus Christi" /1991/. Jer. svaka se /s/misaonost otvaraju─çi zatvara-zatvaraju─çi otvara pripadaju─çem vremenu-prostoru vlastita misaona i ┼żivotna obzora. U ovome ciklusu strojo - ─Źovjeka misao slikara pose┼że za znakom univerzalnim / znakom=simbolom jednoga svijeta/, prikazuju─çi u op─çem pojedina─Źno, kroz dramu svakoga od nas! Drama se zbiva u zami┼íljenosti onih koji misle nad sudbinom ─Źovjeka. A misao, te┼íka kao zemlja, prisutna poput neba koje miruje nad nama-┼íuti ti┼íinom mudrosti, kao sila te┼ża. Osje─çamo je. ali ne znamo ┼íto jest. Poput filozofije i slikarstvo nas upozorava: "Koja je bojazan danas ve─ça, nego bojazan od mi┼íljenja?"! Jer samo "mi┼íljenje" /jedno te isto u svakolikoj raznolikosti/ vidi i iznosi na vidjelo smisao-besmisao opstojanja jedine smrtne ┼żivotinje /animal mortale/-koja misli. Misli svoju smrt!

Raspe─çe ┼żivota i smrti! Iza toga ne postoje rije─Źi, ne postoji ni┼íta vi┼íe!

─Éuka Opa─Źi─ç



Opa─Źi─çev antiratni umjetni─Źki anga┼żman

U danima bestijalnog rata, kada Hrvatska krvari za svoju slobodu, neovistnost i teritorijalnu cjelovitost razumije se da ni hrvatski umjetnici ne mogu ostati indiferentni, jer i njih ta opaka zbilja najizravnije poga─Ĺa. ┼átovi┼íe, kao stvaraoci posebne senzibilnosti, oni tu stra┼ínu zbilju do┼żivljavaju i dublje i slojevitije negoli drugi, odre─Ĺuju─çi se prema njoj oporbeno, antipodno, umjetni─Źki cmcfaziicmo.
Temeljni problem svakog takvog anga┼żmana jest bitno POETI─îKI, naime, u tome da se ta neposredna opaka zbilja tematizira na eminentno estetski na─Źin, a ne doslovno-pri─Źala─Źki, deskriptivno i povr┼íno. U takvom naumu, dakako, uspijevaju samo stvaraoci s ve─ç izgra─Ĺenim individualnim stilom i prepoznatljivim umjetni─Źkim rukopisom, umjetnici sna┼żnog personaliteta. koji ─çe svaku konkretnu temu ili motiv kreativno apsorbirati, izraziti je na svoj neponovljiv na─Źin. Na tim premisama u cijelosti je fundiran i antiratni umjetni─Źki anga┼żman suvremenog hrvatskog slikara Nenada Opa─Źi─ça.

Mo┼żda i vi┼íe i dublje negoli u drugih slikara njegove generacije tema rata na┼íla je svoju kreativnu ishodi┼ínu utemeljenost upravo u Opa─Źi─çevu slikarstvu, to─Źnije, u njegovoj autenti─Źnoj likovnoj poetici "strojo─Źovjeka", ─Źovjeka - stroja "kao alegorijskog znaka na┼íe civilizacije u ─Źijim se okvirima odvija ljudska sudbina" (Z. Rus). Naime, i dosad je Opa─Źi─ç slikarski anga┼żirano ukazivao, na cijelim serijama svojih velikih platna, na razli─Źite oblike ─Źovjekove egzistencijalne tjeskobe, prouzro─Źene na┼íom ovovremenom robotomanijom i realnom prijetnjom tehnolo┼íkog katastrofizma. A sada je u Opa─Źi─çevu slikarstvu sna┼żno iskazan-katastrofizam rata! Ukratko, na svojim diptisima (ulja na platnu) velikih formata ovaj na┼í istaknuti slikar jasno je izrazio svoj upe─Źatljiv i poeti─Źki raspoznatljiv umjetni─Źki protest protiv ratnog bezumlja, protiv dehumanizacije ─îovjeka razornom silom oru┼żja, zala┼żu─çi se i izrijekom (u podnaslovu najnovije, vara┼żdinske izlo┼żbe) "za mir i ljepotu". Dapa─Źe, njegov antiratni koncept ima i punu estetsku i svjetonazornu referencijalnost na Opa─Źi─çev dosada┼ínji umjetni─Źki anga┼żman (na crti avangardizma i "figuracije s ekspresionisti─Źkim zamahom"), pa se stoga i njegov najnoviji "raspeti Krist" (koji. u ovom slu─Źaju, iskupljuje ─îovjekovu ratni─Źku bestijalnost)-zapravo mo┼że ot─Źitavati kao svojevrsni umjetnikov poeti─Źki za┼ítitni znak (─Źovjek-kiborg)

Predgovor prve antiratne izlo┼żbe 29. 11. 1991. u Vara┼żdinu

Ernest Fišer



"Rat protiv Republike Hrvatske sustavno uni┼ítava ljudske, kulturne i gospodarske vrijednosti hrvatskog prostora. Genocidom su zahva─çeni demografski resursi - ubijene su tisu─çe ljudi, ranjene desetine tisu─çe, a stotine tisu─ça je prognano sa svojih ognji┼íta. Poratne psihosomatske traume neposrednih sudionika u ratu te ostalog dijela pu─Źanstva su i bit ─çe goleme. Razoreno je na tisu─çe stambenih objekata, stotine sela, preko trideset gradova ( Vukovar, Vinkovci, Osijek, Dubrovnik i dr.).Trajno ili djelomi─Źno je uni┼íteno na stotine sakralni-. objekata, spomenika kulture, arheolo┼íkih nalazi┼íta. knji┼żnica, galerija.Ekocidom je na─Źinjena golema privredna i ekolo┼íka ┼íteta. One─Źi┼í─çeni su zrak, vodni resursi, tlo, a razoreni su i nacionalni parkovi (Plitvice. Krka. Kopa─Źki rit - ornitolo┼íki rezervat Europe. Elafitsko oto─Źje oko Dubrovnika, dubrova─Źki arboretum Trsteno. Velebit. Biokovo. Konavli). Sada┼ínji rat u Hrvatskoj mo┼żemo smatrati prvim pravim ekolo┼íkim ratom u povijesti u punom smislu tog pojma "(Socijalna ekologija 2-1992. str. 159)

Multimedijalni projekt "101. brigada ZA HRVATSKU okuplja prijatelje umjetnike s kojima smo i prije rata stvarali.

Sada┼ínje stanje rata i ─Źudnog nekog mira pobudilo je u nama ┼żelju stvaranja "protiv rata za mir i ljepotu". (┼áto brane─çi s oru┼żjem u rukama ┼íto rade─çi za prvu crtu boji┼ínice. ┼íto di┼żu─çi svoj glas. potezima pera. kista, itd). Jedan od njih je i Nenad Opa─Źi─ç koji je jo┼í u studenom 1991. god. izlo┼żio u Likovnom salonu VAMA u Vara┼żdinu dio svog ciklusa "Corpus Christi". Danas taj njegov ciklus zajedno s portalima Osijeka. Dubrovnika. Vara┼żdina i Zagreba izla┼żemo u navedenim gradovima kako bi ovaj ─Źudan neki mir dobio vi┼íe vedrine i ulio snage i morala ljudima koji trpe.

Ciljevi borbe za slobodu, slobodnu Hrvatsku, za jo┼í bolje ─Źovje─Źanstvo lijepi su i veli─Źanstveni makar je pojam ljepote nestao ili je jedan od povr┼ínih kategorija "esteti─Źke vrijednosti". Dakle ponovo se kao ptica feniks pojam ljepote javlja u svom izvornom obliku u odnosu spram umjetnosti i esteti─Źke vrijednosti. Divno je gledati i pro┼żivljavati kako se iz gliba u kojem smo se na┼íli ra─Ĺaju novi ljudi, borci, ratnici, slikari, pjesnici, pisci svoje nove-stare ┼żelje, slobodne domovine HRVATSKE Lucidnim potezima izdi┼żemo se iznad sebe samih i opet se vra─çamo korjenima kojima spoznajemo sebe. ─Źovjeka, na┼íu prirodu, du┼żnosti i ciljeve. Djela s ove izlo┼żbe ozna─Źena su i oznakama ljepote i oznakama izra┼żajnosti. Ona sugeriraju vi┼íe nego ┼íto likovno djelo mo┼że re─çi i otkrivaju du┼íu umjetnika kroz potresenost, upe─Źatljivost i du┼íevno uzbu─Ĺenje. Asocijativnost ovih djela dio je kvalitete izlo┼żbe uz postignutu ljepotu koja ne djeluje bezbojno i ne ide na ┼ítetu izraza i izra┼żajnosti. Ljepotu u ovoj izlo┼żbi imaju ne samo likovna djela ve─ç i ─Źulna stanja ljudi koji ih pro┼żivljavaju u vremenu i prostoru.

Uvjeren sam da samo vrlim gra─Ĺanima pripadaju prava za iskazivanje ─Źasti DOMOVINI, a ona je dokaz prirodnog osje─çaja pripadnosti i ispravnosti op─çe ─Źovje─Źanskog stava. I ma kakav bio uspjeh Domovinskog rata i ovog projekta MOGU RE─ćI: radili smo i podr┼żavali na┼í prirodni nagon te pohodili one staze i strane na kojima je istina pa ma kakav bio na┼í uspjeh. Nagradu koju nam nitko ni osporit ni uzeti ne mo┼że imamo, nalazimo i nalazit ─çemo u dubini svoga srca.

Marin Perkovi─ç

sva prava pridr┼żana / all rights reserved